Glaukom

Glaukom
Glaucoma (lat)
Ugao zatvaranja desnog oka kod akutnog glaukoma
Napomena: srednja veličina zjenice na neraktivnom svjetlu i crvenilo konjunktive.
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10H40-H42
ICD-9365
DiseasesDB5226
MedlinePlus001620
eMedicineoph/578
MeSHD005901
Uznapredovali glaukom, sa velikim oštećenjima glave vidnog živca, što se može vidjeti na margini diska, u obliku uvijenih krvnih sudova

Glaukom (grč. γλαύκωμα, od γλαυκóς - glaukós = plavkast, maslinast; boje očiju koje nisu tamne) je zbirna bolest vidnog živca koja izaziva gubitak i oštećenja ćelija mrežnjačinih ganglija i dovodi do optičkih neuropatija. Povišeni unutaročni pritisak je važan faktor rizika za razvoj glaukoma (iznad 22 mm Hg). Kod nekih osoba oštećenja živaca mogu pojaviti I pri vrlo niskom očnom pritisku, dok druge mogu imati povišeni očni pritisak godinama, a da pritom ne dođe do oštećenja.[1]

Nepravovremeno liječenje glaukoma može rezultirati trajnim oštećenjem vidnog živca, a sa posljedicama koje uključuju gubitak vidnog polja, što kasnije može uznapredovati i u sljepoću.

Glaukomi se mogu ugrubo podijeliti u dvije glavne kategorije:

  • hronični i
  • akutni glaukom

Akutni glaukom nastaje naglo i često je praćen brojnim bolnim nuspojavama; dijagnostika mu je brza, a oštećenja i gubitak vida također mogu nastupiti vrlo naglo. Hronični glaukom napreduje sporo, tako da pacijent primjeti simptome tek kad je bolest znatno uznapredovala.

Glaukom je bolest koja je poznata po nadimku zmija-kradljivac vida zato što se gubitak vidnog polja odvija postupno, tokom dužeg perioda i često može biti prepoznat kad je već u uznapredovalom stadiju. Kada već dođe do oštećenja vida i vidnog polja, nastale promjene su nepovratne I nepopravljive. Širom svijeta, prema učestalosti, glaukom je drugorangirani uzročnik sljepoće. Pogađa jednu od oko 500 osoba, u dobi od 50 godina i mlađih, a jednu osobu u dobi iznad 80 godina.[2][3][4][5][6]

  1. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
  2. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  3. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010)ː The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
  4. ^ Platzer W. (2004): Color atlas of human anatomy, Vol. 1: Locomotor system, 5th Ed. Thieme Medical Publishers, ISBN3-13-533305-1; US- ISBN 1-58890-159-9.
  5. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
  6. ^ Noble J. (1987): Textbook of general medicine and primary care. Little Brown & Co, IS BN-13: 978-0316611503; ISBN 0316611506 .

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy